AKTUELNO:

ISTRAŽIVANJE PROFESIONALNOG INTEGRITETA JAVNIH TUŽILACA I SUDIJA

Autori:
Zoran Gavrilović, Marko Milanović

Izveštaj o istraživanju profesionalnog integriteta javnih tužilaca i sudija je nastao kao rezultat aktivnosti u okviru projekta “Ka boljim rezultatima reforme pravosuđa“ koji je finansijski podržan od strane Delegacije Evropske Unije u Republici Srbiji i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.

Izlaganje sadržaja teksta je u funkciji prezentacije holističkog (višedimenzionalnog) pristupa koji pojavu koja je predmet istraživanja – integritet pripadnika sudijske i javnotužilačke profesije sagledava kroz tri dimenzije: stanja pravosuđa kao sistema, stanja profesionalnog organizovanja kao forme civilnog organizovanja profesije i ličnog aspekta profesionalnog integrteta. Samo uporednim analiziranjem ova tri nivoa ne samo da se mogu u potpunosti sagledati rizici po integret sudija i tužilaca, već je to put ka izradi monitoringa i evalucije stanja integiteta na nivou profesionalnog integriteta a u skladu sa epistemološkim principima.

Iz navedenih razloga na svakom pomenutom nivou će biti predstavljene dve vrste podataka: podaci nastali dobijanjem odgovora od naših ispitanika i činjenični podaci koju su plod nalaza koje smo mi ili neko drugi sakupljali, a odnose se ili na rad pravosudnih institucija ili primenu zakona u oblasti pravosuđa. Komparacijom “sveta stavova” i “sveta činjenica” u stvari mi ne samo što vršimo (samo)proveru naših nalaza, već i uspostavljamo kanale komunikacije na nivou pravosudne zajednice čime stvaramo preduslov za kvalitetne promene. I tu se ne zaustavljamo. Već pomenuta podela nam daje mogućnost da koristeći teorijskih okvir istraživanja (teorija dezorganizacije i anomija) izradimo jasan sistem za praćenje promena koji ima dve dimenzije. Prva dimenzija su standardi koje Srbija treba da ispuni u okviru poglavlja 23. Druga dimenzija se odnosi na praćenje specifičnosti koje ne moraju biti prepoznate i uočene kao bitne od strane EU, ali jesu deo nama svojstvenog društvenog ambijenta.

Dokument:

MONITORING RADA SUDOVA U KRIVIČNIM POSTUPCIMA

Autori:
Aleksandar Cvejić, Emir Fetahović, Goran Ilić, Milan Jovanović

Izveštaj o monitoringu rada sudova u krivičnim postupcima je nastao kao rezultat aktivnosti u okviru projekta “Ka boljim rezultatima reforme pravosuđa“ koji je finansijski podržan od strane Delegacije Evropske Unije u Republici Srbiji i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.

Tokom godinu dana je vršen monitoring rada sudova u krivičnim postupcima, kroz analize krivičnih postupaka i postupaka po vanrednim pravnim lekovima. Analiza je izvršena na osnovu kriterijuma koji predstavljaju suštinu osnovnih ljudskih prava, prvenstveno prava na pravično suđenje, ali i drugih prava kao što su pravo na slobodu i bezbednost ličnosti, pravo da se ne bude suđen ili kažnjen dva puta u istoj stvari i zabrana diskriminacije.

Cilj ovog izveštaja je doprinos reformi pravosuđa kroz unapređenje rada sudova u RS u krivičnim postupcima, u pravcu prihvatanja najviših međunarodnih standarda poštovanja ljudskih prava.

Reforma pravosuđa nije cilj sam po sebi; ostvaruje se, pre svega, promenom svesti i usvajanjem korpusa pravila i procedura koje za rezultat daju poštovanje prava građanina i jednakost svih pred sudom.

Metodološka specifičnost ovog istraživanja ogledala se u pristupu „od pojedinačnog (pojedinac, građanin, stranka u postupku) ka opštem (institucija, zakoni-važeći ili kako ih unaprediti)“ tako što su analizirani pojedinačni sudski postupci kao rezultat rada pravosuđa i njihova usklađenost sa domaćim zakonima i praksom s jedne strane, i dostignutim međunarodnim standaradima pravičnog suđenja, s druge strane.

Pravosuđe će biti usklađeno sa poželjnim standardom tek onda kada bude davalo kao rezultat puno poštovanje prava svih stranaka u postupku.

Ovaj izveštaj daje podatke o nedostacima i kršenjima koja postoje u ovom trenutku i preporuke na koji način ti nedostaci mogu biti prevaziđeni.

Projektni tim se vodio idejom da reformisano pravosuđe, štiteći pojedinca, istovremeno štiti prava svih ljudi.

Dokument:

ISTRAŽIVANJE PROFESIONALNOG INTEGRITETA JAVNIH TUŽILACA I SUDIJA

Izveštaj o istraživanju profesionalnog integriteta javnih tužilaca i sudija je nastao kao rezultat aktivnosti u okviru projekta “Ka boljim rezultatima reforme pravosuđa“ koji je finansijski podržan od strane Delegacije Evropske Unije u Republici Srbiji i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.

Izlaganje sadržaja teksta je u funkciji prezentacije holističkog (višedimenzionalnog) pristupa koji pojavu koja je predmet istraživanja – integritet pripadnika sudijske i javnotužilačke profesije sagledava kroz tri dimenzije: stanja pravosuđa kao sistema, stanja profesionalnog organizovanja kao forme civilnog organizovanja profesije i ličnog aspekta profesionalnog integrteta. Samo uporednim analiziranjem ova tri nivoa ne samo da se mogu u potpunosti sagledati rizici po integret sudija i tužilaca, već je to put ka izradi monitoringa i evalucije stanja integiteta na nivou profesionalnog integriteta a u skladu sa epistemološkim principima.

Iz navedenih razloga na svakom pomenutom nivou će biti predstavljene dve vrste podataka: podaci nastali dobijanjem odgovora od naših ispitanika i činjenični podaci koju su plod nalaza koje smo mi ili neko drugi sakupljali, a odnose se ili na rad pravosudnih institucija ili primenu zakona u oblasti pravosuđa. Komparacijom “sveta stavova” i “sveta činjenica” u stvari mi ne samo što vršimo (samo)proveru naših nalaza, već i uspostavljamo kanale komunikacije na nivou pravosudne zajednice čime stvaramo preduslov za kvalitetne promene. I tu se ne zaustavljamo. Već pomenuta podela nam daje mogućnost da koristeći teorijskih okvir istraživanja (teorija dezorganizacije i anomija) izradimo jasan sistem za praćenje promena koji ima dve dimenzije. Prva dimenzija su standardi koje Srbija treba da ispuni u okviru poglavlja 23. Druga dimenzija se odnosi na praćenje specifičnosti koje ne moraju biti prepoznate i uočene kao bitne od strane EU, ali jesu deo nama svojstvenog društvenog ambijenta.

Dokumenti:

MONITORING RADA SUDOVA U KRIVIČNIM POSTUPCIMA

Izveštaj o monitoringu rada sudova u krivičnim postupcima je nastao kao rezultat aktivnosti u okviru projekta “Ka boljim rezultatima reforme pravosuđa“ koji je finansijski podržan od strane Delegacije Evropske Unije u Republici Srbiji i Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.

Tokom godinu dana je vršen monitoring rada sudova u krivičnim postupcima, kroz analize krivičnih postupaka i postupaka po vanrednim pravnim lekovima. Analiza je izvršena na osnovu kriterijuma koji predstavljaju suštinu osnovnih ljudskih prava, prvenstveno prava na pravično suđenje, ali i drugih prava kao što su pravo na slobodu i bezbednost ličnosti, pravo da se ne bude suđen ili kažnjen dva puta u istoj stvari i zabrana diskriminacije.

Cilj ovog izveštaja je doprinos reformi pravosuđa kroz unapređenje rada sudova u RS u krivičnim postupcima, u pravcu prihvatanja najviših međunarodnih standarda poštovanja ljudskih prava.

Reforma pravosuđa nije cilj sam po sebi; ostvaruje se, pre svega, promenom svesti i usvajanjem korpusa pravila i procedura koje za rezultat daju poštovanje prava građanina i jednakost svih pred sudom.

Metodološka specifičnost ovog istraživanja ogledala se u pristupu „od pojedinačnog (pojedinac, građanin, stranka u postupku) ka opštem (institucija, zakoni-važeći ili kako ih unaprediti)“ tako što su analizirani pojedinačni sudski postupci kao rezultat rada pravosuđa i njihova usklađenost sa domaćim zakonima i praksom s jedne strane, i dostignutim međunarodnim standaradima pravičnog suđenja, s druge strane.

Pravosuđe će biti usklađeno sa poželjnim standardom tek onda kada bude davalo kao rezultat puno poštovanje prava svih stranaka u postupku.

Ovaj izveštaj daje podatke o nedostacima i kršenjima koja postoje u ovom trenutku i preporuke na koji način ti nedostaci mogu biti prevaziđeni.

Projektni tim se vodio idejom da reformisano pravosuđe, štiteći pojedinca, istovremeno štiti prava svih ljudi.

Dokumenti: